Devedeseti i osam posto djece rađa se iznimno nadareno. Nakon školovanja, samo ih dva posto to i ostane. Što, dakle, nije u redu s obrazovnim sustavom? pitanje je na koje jedan od filmova iz revije, ‘Abeceda’, pokušava dati odgovor. Uz druga dva filma, ‘Web Junkie – ovisnici o Internetu’ i ‘Djeca s planine Napf’, od 17.3. kreće u široku hrvatsku distribuciju po nezavisnim kinima i kulturnim centrima. Na stranici Restart label-a ili Facebooku Baš volim dokumentarce, pogledajte kada igraju i kod vas.
O obrazovanju su prije nekoliko dana, u Dokukinu KIC raspravljali i Sanja Brajković iz Pučkog otvorenog učilišta Korak po Korak, Jelena Bračun Filipović iz Udruge OPA, Eli Pijaca Plavšić, predsjednica Foruma za slobodu odgoja, Emina Bužinkić iz Ustanove za mirovno obrazovanje Mirta te Tomislav Reškovac, član Ekspertne radne skupine Cjelovite Kurikularne reforme. Razgovor je moderirala Katarina Stupalo, vanjska suradnica Agencije za odgoj i obrazovanje. O čemu su razgovarali pročitajte u nastavku…
Panel rasprava stavila je naglasak na dva suprotstavljena obrasca obrazovanja, ono koje je vođeno propisanim kurikulumom, planom, institucijom i ono koje je vođeno interesima, potrebama, djetetovim iskustvom te njegovim srcem.
Ono što se predviđa kurikularnom reformom jest napraviti „okvir“ obrazovanja unutar kojeg se učiteljima daje veća sloboda pri podučavanju, objasnio je član Ekspertne radne skupine, Tomislav Reškovac.
„Kroz ovaj proces reforme pokušavamo postići da se na neki način „omekša“ taj tip normi i zahtjeva kurikuluma te da se omogući tip veće slobode i autonomije samih profesora u izvedbi nastave. Sloboda jeste riskantna, ali meni se čini da nemamo drugog načina. Jedan način smo isprobali, taj da se, koliko je god moguće, sve regulira na nekakvoj nacionalnoj razini i da se onda doslovno, manje ili više, prenese tamo gdje se obrazovanje zbiva – u škole i učionice. I to se pokazalo poprilično disfunkcionalno, pogotovo ako akceptiramo činjenicu da su djeca i mladi ljudi različiti i da se njima treba prilagoditi. Na nacionalnoj razini se to jednostavno ne da napraviti.“ nadodao je Reškovac.
S tim se složila i Emina Bužinkić, članica GOOD Inicijative te Ustanove za mirovno obrazovanje Mirta pri CMS-u.
„Ja doista smatram sjajnom prilikom za hrvatski obrazovni sustav dati učiteljima priliku veću autonomiju i odgovornost u podučavanju. Meni se čini da nama ova kurikularna reforma u Hrvatskoj daje priliku da sustav strukturiramo na drugačiji način te da doista nađemo neku vrstu „zlatne sredine“ između strukturiranog procesa učenja u kojemu postoji zahtjev da steknemo neka znanja i vještine i neke vrste samousmjeravajućeg i samoregulirajućeg učenja gdje će naša autonomija i potrebe doći do izražaja.“ rekla je Bužinkić.
„Mislim da svi moramo postati svjesni da su promjene moguće. Sustav se može mijenjati iznutra, ali iskustva neformalnog, informalnog obrazovanja te ovakvih dokumentaraca treba ugraditi u sustav“ rekla je Jelena Bračun Filipović iz Udruge OPA, naglašavajući kako je udruga za promicanje vizualne kulture (OPA) počela svoje djelovanje okupljajući prvenstveno profesore likovne umjetnosti nezadovoljne činjenicom da se kreativnim predmetima smanjuje satnice te ih se gura na marginu formalnog obrazovanja.
„Dobar sustav profesionalnog i kontinuiranog razvoja podrazumijeva da se temelji na učiteljevim stvarnim potrebama i onome što njima zaista treba za daljnji rad i život u razredu. Nažalost, te se potrebe vrlo rijetko ispituju. Novi kurikulum stavlja veliki naglasak na stvaranje kritičkog mišljenja, na aktivnu participaciju te na razvoj generičkih kompetencija. Možemo zaključiti da se od učitelja zahtjeva jako puno, a ono što istovremeno prati tu ideju velike reforme je, nažalost, smanjeni proračun za obrazovanje, u ovoj godini, za dva posto.„ smatra Eli Pijaca Plavšić, predsjednica Foruma za slobodu odgoja, nadodajući da je poticajan sustav profesionalnog razvoja jako važan za motivaciju učitelja.
Nijedan sustav nije bolji od svojih učitelja stoga na tome treba intenzivno raditi, a cilj same kurikularne reforme je jednostavan: stvoriti sretnu školu i sretno dijete, kao i učitelje, složili su se panelisti.
Projekcijom filma „Abeceda“,u čak 6 kina diljem Zagreba kreće revija filmova o obrazovanju i djeci pod nazivom „Djeca su naše bogatstvo“ koju čine još dva filma, „Web Junkie – ovisnici o Internetu“ Shosh Shlam i Hilla Medalie te film „Djeca s planine Napf“, švicarske redateljice Alice Schmid.
Filmovi u Zagrebu igraju u redovnoj distribuciji od 17. ožujka i to u šest projekcijskih prostora, MM Centru (Dokukino u gostima), CeKaTe Trešnjevci, KUC-u Travno, Art kinu Grič, Kinu Tuškanac i Kinu Europa, a nastavljaju u 15-ak drugih nezavisnih kino dvorana u Hrvatskoj.
Termini projekcija svih filmova dostupni su na Internet stranici www.restartlabel.net te facebook stranici Baš Volim Dokumentarce kao i na Internet stranicama kulturnih centara i nezavisnih kina.
